Speleo kuća | znanstveno edukativni centar
Terenska istraživanja špilja i jama Ćićarije u sklopu projekta LIKE
U sklopu projekta LIKE započela su terenska istraživanja za izradu stručne podloge za proglašenje Regionalnog parka Ćićarija, koju izrađuju stručnjaci tvrtki Oikon d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju, ZaVita d.o.o., Dvokut Ecro d.o.o. i Dinaric Hub d.o.o. Stručnjaci Oikon d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju i Dinaric Hub d.o.o. su u suradnji sa istarskim speleolozima posjetili neke značajnije speleološke objekte na području Ćićarije. Prvenstveno su u fokusu bili lokaliteti ekološke mreže Natura 2000 čiji su ciljevi očuvanja stanišni tip (8310) Špilje i jame zatvorene za javnost. Na širem području Ćićarije ima 5 podzemnih objekata koji su dio ekološke mreže Natura 2000: Jama kod Rašpora, Novačka pećina, Radota špilja, Špilja iznad Velikog bresta i Špilja pod Krugom.
Prilikom posjete Novačke pećine koja je stanište kornjaša tankovratnog podzemljara (Leptodirus hochenwartii). Pronalazak i opis tankovratića 1832. kao potpuno prilagođenog stanara podzemlja smatra se početkom biospeleologije s obzirom na to da je tada prevladavalo mišljenje kako podzemlje nije pogodno stanište za život. Uz tankovratića, špilju krasi impozantan ulaz kojeg je teško uhvatiti u jednom kadru te nedaleko od njega, pokoji uspavani šišmiš.
Posjećeno je još nekoliko objekata: jama Žbevnica koja zapravo nije blizu istoimenog vrha, no svejedno ju krasi vidikovac na vrhu izdanka stijene u kojoj se nalazi. Zatim Špilja iznad Velikog bresta s nekoliko simpatičnih dvoranica gdje su se osim šišmiša mogli zamijetiti i krpelji – pomalo zabrinjavajuće daleko od ulaza. Posjećena je i 140 m duboka Radota špilja čije sige bi ostavile malo koga ravnodušnim. Nakon Radote, s ulaza je zavireno u legendarnu Jamu kod Rašpora koja nakon 97 godina istraživanja, 365 m dubine i oko 5,5 km kanala i dalje pokazuje nevjerojatan potencijal za daljnja istraživanja, no poprilično rastužuje velika količina otpada oko samog ulaza.
